23 savjeta za najbolji biciklizam
BBK Daj Krug Bihać | 23 savjeta za najbolji biciklizam

Prema novijem članku u American Demographics oko 90 milijuna odraslih Amerikanaca  vozi bicikl barem jedanput godišlje, pribiližno 30 milijuna ga vozi redovito radi rekreacije, a nekoliko milijuna  čak putuje na posao biciklom. Ti bi se brojevi, u Americi, mogli povećati u nekoliko sljedećih godina zahvaljujući saveznom zakonodavstvu koje potiče lokalne zajednice da uklope biciklizam u transportne planove. To je dobro ne samo za okoliš, već i za zdravlje nacije s obzirom na to da je biciklizam jedan od najboljih oblika tjelovježbe. Odličan je za srce i cirkulaciju, ne opterećuje previše zglobove (osim možda koljena), možete izgoriti od 400 do 700 kalorija u satu vožnje, a ako posjedujete bicikl, vožnja njime za vas je u potpunosti besplatna i možete se voziti bilo gdje.

Slijedi nekoliko koraka koje možete slijediti kako bi poboljšali izvedbu, sigurnost i udobnost vožnje i povećali si užitak u vožnji:

KORISTITE SVOJU GLAVU

1. Apsolutno ključno: uvijek nosite kacigu. U Americi godišnje pogine oko 800 biciklista. 60 % tih smrti uzrokovale su ozljede glave. Kada bi svi biciklisti nosili kacige, možda bi se pola tih smrtnih slučajeva i ozljeda, osobito kod djece, moglo spriječiti. Odaberite kacigu svijetle, upadljive boje te pazite da vam dobro pristaje. Trebala bi sjediti horizontalno na glavi i nebi smijela 'plesati' po njoj.

NAPRAVITE PRAVU STVAR

2. Naučite pravilno kočiti. Kako bi primijenili optimalan pritisak, kočite rukama na krajevima ručki. Za brzo zaustavljanje, kada čvrsto stisnete kočnice, kliznite stražnjicom na sam kraj sedla. To će stražnji kraj bicikla održati na podu kako nebi izletjeli preko upravljača bicikla.

3. Na duljoj nizbrdici, nemojte konstantno kočiti. To bi moglo uzrokovati pregrijavanje naplatka gume te njeno pucanje. Najsigurnije je nježno kočenje, tj. isprekidano kočenje. Takvo kočenje je preporučljivo i po mokrom vremenu, tj. skliskim terenima.

4. Ne pedalirajte u visokim brzinama duljei period. To bi moglo povećati pritisak na vaša koljena i dovesti do ozljeda zbog preopterećenja kao što su 'koljeno biciklista'. Prebacite u manju brzinu i brže okretaje kako bi dobili više tjelovježbe s manje opterećenja koljena. Najbolji ritam, za većinu biciklista, je 60 do 80 okretaja u minuti (rpm) , iako trkači pedaliraju u rasponu 80 do 100 rpm.

5. Kada vozite uzbrdo, mijenjajte brzine kako bi održali normalan ritam. Na većoj uzbrdici, čuvajte energiju na način da ostanete u sjedećem položaju.

Kada vozite bicikl po noći ili u uvjetima slabe vidljivosti , nosite odjeću žarkih, reflektirajućih boja te upalite prednje svjetlo. Zapravo, nošenje odjeće intenzivnih boja dobra je ideja u bilo koje doba dana. Također

6. razmotrite nabavku stražnjeg svjetla koje se pričvrsti na bicikl ili vaš pojas kako bi bili uočljiviji noću.

OPUŠTEN VOZAČ

7. Provjerite da vam bicikl dobro pristaje. Ručke, sedlo, kotači, brzine i kočnica, sve se može podesiti kako bi odgovaralo vašoj veličini i sposobnosti vožnje, ali sam okvir vam mora pasati od samog početka. Kako bi pronašli odgovarajuću veličinu okvira, uspravite bicikl te stanite na pod s ravnim stopalima. Na biciklu za ravnije terene udaljenost od prepona do poprečne prečke trebala bi biti od jednog do dva inča. Kod brdskog bicikla ta udaljenost trebala bi biti dva do tri inča, pa čak i više.

8. Pravilno pozicionirajte sedlo kako bi zaštitili koljena. Na najdoljnjoj točki zamaha pedalom, koljeno bi vam trebalo biti lagano savijeno. Ako vam je koljeno previše savijeno, sjedalo je prenisko pozicionirano što znači da ćete izgubiti snagu pedaliranja i opteretiti koljena. Ako vam koljeno 'koči' dok je ispruženo ili ako s naporom dosežete pedale, sjedalo je pozicionirano previsoko, što također može opteretiti koljeno. Sedlo treba biti ravno.

9. Pravilno pozicionirajte ručke za inč niže od razine vrha sjedala. Spuštene ručke (preferirane jer vam omogućavaju promjenu položaja u vožnji) trebale bi biti širine vaših ramena ili malo uže. Biciklisti koji pate od bolova u vratu ili leđima mogli bi preferirati uspravne ručke.

10. Kako bi izbjegli bolove od sedla, nabavite pravo sjedalo. Tvrda, uska sjedala na biciklima za utrke mogu biti veoma neudobna, osobito ženama zbog šire raspoređenih kostiju stražnjice. Posebno dizajnirana, anatomska sedla, šira i straga više podstavljena, lako se instaliraju. Sedla napunjena gelom, jastučići ili jastučići od ovčje kože mogu ublažiti pritisak i trenja.

11. Često mijenjajte položaj ruku i tijela. To će promijeniti kut pod kojim se nalaze vaši leđa, vrat i ruke, tako da opterećujete različite mišiće i skrećete pritisak na druge živce.

12. Nemojte se dulje vrijeme voziti u 'spuštenom' položaju (s rukama na nakrivljenom dijelu ručki) za utrke. To bi moglo prouzrokovati grčeve u rukama, ramenima i vratu.

13. Ako niste iskusan vozač, nemojte koristiti posebne aerodinamičke ručke, oblika kao naopačke preokrenuto slovo V, koje vam omogućavaju da se nagnete naprijed na podlaktice te time smanjite otpor vjetra i povećate brzinu. To povećava rizik od ozljede.

14. Nakon duge uzbrdice, ne spuštajte se nizbrdo bez pedaliranja. Kada se penjete uzbrdo, u mišićima se nakuplja mliječna kiselina što uzrokuje bolove u mišićima. Laganim, ali kontinuiranim pedaliranjem spuštanjem nizbrdo pomažete u uklanjanju mliječne kiseline.

15. Držite ruke opuštenima i ne grčite laktove. Ta vam tehnika pomaže bolje apsorbirati udarce od ceste.

16. Ako često vozite bicikl, nosite odgovarajuće hlače. Glatke, bicilkističke, kratke hlače imaju manje tkanine koja bi se mogla gužvati ili nakupljati pa je smanjena mogućnost iritacije kože. Za ekstra zaštitu, izaberite biciklističke hlače s specijalnim obrubima i punjenjem koje omogućavaju disanje kože.

17. Ne nosite slušalice. One blokiraju zvukove s prometnica koje trebate čuti kako bi po potrebi mogli pravovremeno reagirati. Biciklizam s slušalicama je u nekim državama prometni prekršaj.

  DOBAR OSJEĆAJ ZA CESTU

18. Kada se vozite u prometu, poštujte sve prometne signale i znakove.

19. Signalizirajte rukama kako bi upozorili druge sudionike u prometu o svojim namjerama.

20. Pokušajte održati kontakt očima s vozačima na raskrižju gdje planirate skrenuti kako bi im dali do znanja svoje namjere i kako bi bili sigurni da su vas primijetili.

21. Nemojte se voziti bok uz bok s drugim biciklistom.

22. Obratite pozornost na kanalizacijske otvore i željezničke tračnice. Skliski su kada su mokri, a ako ne prelazite preko njih pod pravim kutem, možete zapeti u njima prednjom gumom.

23. Kada se vozite biciklom u gustom prometu, po uskoj cesti, ili na vjetrovitim uzbrdicama, vozite se u redu iza automobila, ne postrance gdje niste toliko vidljivi te vas se može gurnuti sa strane. Naravno, ako vas automobil želi preteći maknite mu se s puta.

izvor: bicikli.com.hr